U sklopu programa 45. smotre folklora "Brodsko kolo"koja je održana u nedjelju 14. lipnja 2009. g. u Slavonskom Brodu održana je jedinstvena u Republici Hrvatskoj 14. po redu Revija hrvatskih narodnih nošnji i izbor Najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji.
Sudjelovalo je 36 djevojaka iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja u kojima žive Hrvati.
Prvo mjesto i laskavu titulu Najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji osvojila je 17- godišnja članica KUD-a "Kamešnica " iz Podhuma kod Livna Anđela Perković koja se predstavila u livanjskoj narodnoj nošnji i oduševila stručni žiri i nekoliko tisuća nazočnih posjetitelja.
Vrijedne nagrade uručio je Gradonačelnik Broda Mirko Duspara, predstavnici Brodsko- posavske županije i i organizatori Smotre.
Deset tisuća mladih na susretu hrvatske katoličke mladeži
U Livnu je jučer započeo dvodnevni susret Hrvatske katoličke mladeži (HKM) na kojem se okupilo oko deset tisuća mladih iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja, rečeno je na konferenciji za novinare.
Konferenciji su nazočili banjalučki biskup dr. Franjo Komarica, kardinal Vinko Puljić - vrhbosanski nadbiskup, šibenski biskup Ante Ivas, livanjski gvardijan fra Marko Jukić te velečasni Šimo Maršić, predsjednik Povjerenstva za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije.
Banjalučki biskup Franjo Komarica kazao je da je presretan i zahvalan Bogu na ovom susretu HKM, veleslavlju mladih kršćana-katolika kojemu je domaćin banjalučka biskupija.
„Presretan sam što je došao ovoliki broj mladih, što je nadmašilo sva naša očekivanja, i očito je da se naši mladi bude i žele ovakve susrete koje im crkva nudi. Cilj nam je bio ponuditi zdrav temelj za njihovu budućnost i međusobno poznavanje“, rekao je biskup Komarica.
Jučer, prvog dana susreta mladih, središnja proslava se održava u crkvi na Gorici u Livnu, koja slavi 150 godina svog postojanja, dok će se sutra mladi okupiti u banjalučkoj katedrali, gdje su relikvije prvog blaženika u BiH Ivana Merza, zaštitnika mladih vjernika.
U Livnu je upriličeno predstavljanje svih biskupija koje sudjeluju na drugom susretu HKM te križni put, a svečano euharistijsko slavlje, koje je počelo u 15 sati u crkvi sv. Petra i Pavla, predvodi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uz koncelebraciju stotinjak svećenika i pet biskupa.(F)
Približavaju se i nestaju, dolaze blizu, da bi vas pozdravili. Zaustavit će vam dah, ostavit bez riječi, pokazati se tek toliko da znate da su tu, a nakon toga, krenut će svojim putem. Ostavljeni na milost Cincara, od ljudi kojima su služili, uspjeli su desetljećima opstati u planini.Oni su pokretne sjene na obzoru, oni su konji s Cincara.
Kako su završili u planini?
Prije četiri desetljeća ljudi u potrazi za egzistencijom napuštaju livanjski kraj i kreću u svijet, oni koji ostaju konje zamjenjuju mehanizacijom, a prema nekim podacima konji su i bili puštani zbog neimaštine, odnosno nedostatka hrane u surovim zimama. Vjerovat ćemo da su pušteni iz samilosti, ma da možda i sam čin puštanja konja u divljinu i nije najhumaniji. Pušteni konji skupljali su se u krda u okolici Livna i prvo vrijeme obitavali u nizini. S vremenom prolaze u potrazi za hranom u više predjele i kao obitavalište odabiru visoravan Kruzi. Upravo zahvaljujući travnatim poljima Cincara uspjeli su preživjeti. Tijekom devedesetih u ratnim godinama u planini završava još konja, koji su također uspjeli preživjeti jake vjetrove, više i snijeg.
O Cincaru
Cincar je planina Dinarskog masiva smještena u jugozapadnom dijelu Bosne i hercegovine, s najvišim vrhom od 2006 mnm. Nalazi se između Livna i Glamoča, a u podnožju su Livanjsko i Glamočko polje. Ime je dobio po stočarima Cincarima, koji su nekada na njemu živjeli. Krug planina je ravni dio koji se valovito dodiruje sa stošcem Cincara. Prolazeći Kruzima nailazi se na ostatke vrela i pojilišta, ostatak za sjećanje na prošla vremena.
Cincari
Cincari ili Armanji kako sami sebe nazivaju, jedna od najpoznatijih skupina Vlaha ili Aromuna nasatanjena na području Srbije, Makedonije i Grčke. Potomci su romaniziranih tračkih skupina koja se do danas uspjela donekle sačuvati na istočnom Balkanu. Cincari su izvorno polunomadski ili nomadski stočari koji su posjedovali velika stada ovaca. Poznati su po proizvodnji sira, ili i kao trgovci. Njihovo ime Cincar postalo je sinonim za škrtarenje cincarenje i škrtog čovjeka ‘cincar’ . Cincari su vjerojatno dio iste populacije koju u Grčkoj nazivaju Kucovlasima ili ‘Šepavim Vlasima’.
O Cincarima govori i Dušan J. Popović u svojoj knjizi “Cincari”, prvi put objavljenoj 1927. godine:
“Cincarin je podrijetlu Ilir ili Tračanin, sasvim rijetko Slaven, po jeziku Roman, po vjeri pravoslavan, a po kulturi, barem u gradovima, Grk, po zanimanju stočar, trgovac ili obrtnik; sve ostalo poput imena, prezimena, nacionalnog osjećaja, državljanstva, sasvim je neodređeno. Sve se može promijeniti. Glavna karakteristika Cincarina je neodređenost.
Cincari se nisu izgradili kao narod. Njima je nedostajalo nekoliko bitnih elemeanta koje čine neku skupinu narodom (veći broj, kultura, prošlost, teritorij i dr). Nisu imali svoje pismo te, prirodno, nisu izgradili ni zajedničku književnost. Cincari su prilagodljivi i tolerantni, iste vjeroispovjesti kao i narodi istočnog Balkan, tako da su ostali neprimjetni, ma gdje se nalazili. Ipak, iako su lako prihvatali ime i nacionalnost većinskog naroda s kojim su zajedno živjeli, Cincari su sačuvali svoje posebnosti, želju da ne zaborave svoj materinji jezik, svoju prošlost i sjećanje na velike ljude njihovog podrijetla.”
Rijetki u Europi, a nisu zaštićeni
Divlji konji s Cincara medu rijetkim su krdima divljih konja u Europi. Oni mogu preživjeti bez ljudi, prilagodili se uvjetima u planini te za razliku od poludivljih i pitomih konja tijekom cijele godine sami pronalaze hranu pa čak i zimi kada se hrane travom do koje dolaze kopajući ispod snijega. Zime preživljavaju okupljeni u veliko krdo, dok su kroz ostali dio godine raspodijeljeni na manje skupine. Lutajući planinom traže hranu, a zimi se uzdižu prema vrhovima na kojima ima manje nanesenog snijega kako bi lakše došli do hrane.
Sjene na obzoru
Konji s Cincara sa strahom prilaze ljudima, ali će se ponekad spustiti i pozdraviti gosta Kruga i Cincara, pokupiti ostatke hrane kod planinarskog doma, a zatim će krenuti svojim putem dalje, živjeti s planinom, u planini, u milosti Cincara, čekajući nekog drugog prolaznika, čekajući nas. www.vrhovi.com | pogledajte fotogaleriju >>> | www.divljikonji.org
Ovu peticiju podržavaju:
Facebook grupa Livno Online Poskok.info Radio Studio N Radio Tomislavgrad Grude Online Relax Livno Grude Portal Novine Online Tomislavcity Hoću Auto Široki Brijeg Kupreški radio 24sata.info Dernek.ba Mojportal.hr Bljesak.info Hrvati BiH BiH-X Monet Dnevni avaz Radio Livno Slobodna Dalmacija Net.hr Večernji list Kupres portal Radio Kupres Vrhovi RTV Mostar Forum.hr Sportska raja
U posljednje vrijeme svjedoci smo sve učestalijih natpisa u medijima o vandalizmu koje provode pojedinci nad divljim konjima na visoravni Kruge iznad Livna. Vrijeme je da napokon neto učinimo kako bi ove plemenite životinje zaštitili.
Zato apeliramo na sve udruge, općine Livno, Kupres, Tomislavgrad, Glamoč, Hercegbosansku županiju, načelnika općina, predsjednika Vlade HBŽ Nediljka Rimca, MUP HBŽ, predsjednicu FBiH Borjanu Krišto, zastupnike u Parlamentu FBiH s područja HBŽ i sve one koji mogu pomoći da što žurnije pronadju način kako zaštiti ovo neprocjenjivo bogatstvo.
Danas pogledajte film "Košnica", a poslije svi na Heineken party
Sarajevski otvoreni centar ,Centar mladih i Narodno sveučilište Livno vam od 17.-22.11.2008 predstavljaju Tjedan europskog filma, kao dio velikog cijelogodišnjeg projekta, koji je financiran od strane Europske unije. U subotu u 19 sati (22.11) možete pogledati španjolski film "Košnica".
„Košnica" (La colmena)
Produkcija: Španjolska
Godina produkcije: 1982
Tehnički podaci: u boji, 108 min.
Priča zapravo i nije materijal od kojeg se prave veseli i optimistični filmovi. U Madridu, ratne zime 1943. godine narod se srmzava i gladuje. U kafiću «La Dolicia» naprotiv uvjek ima gostiju: ovdje se susreću svi, koji traže malo topline i društva: književnici, svojeglavci i sasvim normalni ljudi. Pričaju, piju, posuđuju si novac i pričaju svoje snove i potrebe. Pred ovom pozadinom se događaju male i velike drame svakodnevnog života.
Režija: Mario Camus
Scenario: José Luis Dibildos
Slike: Hans Burmann
Muzika: Anton Garcia Abril
Filmske nagrade: Berlinale 1983: Zlatni medvjed: najbolji film
